in

Epidemiolog objasnio kako je Sjeverna Makedonija ponovo postala žarište koronavirusa

U Sjevernoj Makedoniji je tokom prethodnih dana došlo do naglog rasta broja oboljelih od koronavirusa, nakon što se broj prethodno smanjio.

Broj novozaraženih počeo je iznova da raste krajem maja.

Tako je 29. maja registrovan porast od 59 novih slučajeva, a u petak čak 120 novooboljelih, što je najveći skok od početka epidemije. U proteklih nedelju dana dnevni broj oboljelih kreće se oko 100 na dva miliona stanovnika.

Mnogi smatraju da je do naglog rasta broja oboljelih došlo zbog vjerskih okupljanja u muslimanskim opštinama, gdje se slavio Bajram te se ljudi nisu pridržavali fizičke distance.

Drugi pak tvrde da se ni pravoslavni vjernici nisu pridržavali preporuka i mjera, kao ni policijskog sata kada se slavio pravoslavni Uskrs.

Nakon što je zemlja ponovno počela da se otvara, došlo je do popuštanja mjera, a građani su se opustili pa je tako većina ljudi prestala da nosi maske. Ponovo su se družili na vjenčanjima i drugim okupljanjima, putovanjima, ali i na poslu, na primjer, u fabrikama do kojih radnici najčešće putuju u pretrpanim autobusima.

Osim toga, i u Sjevernoj Makedoniji će se održati parlamentarni izbori, a već je zabilježen jedan zaraženi političar na predizbornom skupu.

Epidemiolog Dragan Danilovski, direktor Instituta za epidemiologiju i biostatistiku na Medicinskom fakultetu u Skoplju i bivši ministar zdravstva kaže da trenutno ne postoje naučni dokazi da je virus u Makedoniji mutirao i da je ovo već drugi talas zaraze, no ističe da se smanjuje broj hospitalizovanih osoba iako je povećan broj zaraženih. “Broj hospitalizovanih je pouzdaniji indikator širenja epidemije od registrirovanih pozitivnih slučajeva. Zašto? Zbog toga što broj zaraženih uvijek zavisi od broja testiranih. A ako testirate građane samo u žarištima zaraze, dobićete nerealno veći broj pozitivnih u odnosu na realni broj na cijeloj teritoriji države. Želimo li najobjektivnije procjeniti stvarni udio zaraženih, treba testirati cijelo stanovništvo. Nažalost, uprkos najavama da bi se počelo s takvim načinom testiranja već početkom juna, ne vidim ni nagovještaja za tako nešto”, rekao je Danilovski. “To su tzv. epidemiološki važni događaji. Dodao bih tu i Praznik rada. Nažalost, dio tih nepovoljnih događaja traje i dalje. Veliki broj ljudi se i dalje ne pridržava propisanih mjera zaštite. Povrh svega, dogodilo se preuranjeno i naglo popuštanje propisanih restriktivnih mjera. Ukinuli su policijski čas, otvorili su kafiće… Ljudi su takvi kakvi jesu. Svugdje! Kad se suoče s nepoznatim, pa i nevidljivim neprijateljem, reakcija je spontani obrambeni gard. Ljudi se zatvaraju poput školjki! Rađaju se prkos, revolt i otpor prema propisanim mjerama”, dodaje Danilovski. Kako je rekao, ispostavilo se da mjere nisu bile dovoljno učinkovite, kao ni sankcionisanje nepoštovanje mjera. Kada je riječ o parlamentarnim izborima u Severnoj Makedoniji, Danilovski kaže da je teško zadovoljiti kriterijum koji bi bio potreban za bilo kakav masovni događaj, a to bi bilo da se tokom dvije maksimalne inkubacije ne registruje nijedan zaraženi slučaj. “Osnovni princip je: preduzete mjere u određenoj krizi nikada ne smiju uzrokovati veću štetu od one koju bi uzrokovala spomenuta kriza”, kaže Danilovski. Ipak, epidemiolog smatra da se zdravstveni sistem u njegovoj zemlji uspješno nosi s epidemijom. Postoji mogućnost mobilizacije kapaciteta, ali ističe da je osoblje veći problem. “Bude li više pacijenata, postoji mogućnost da će nam nedostajati specifični profili zdravstvenih radnika, posebno anesteziologa intenzivista. Nadajmo se da neće doći do nepovoljnog toka epidemije, zaključio je Dragan Danilovski.

PROČITAJTE  Rambo Amadeus: Rasizam na Balkanu se ne mjeri odnosom prema crncima, već prema Romima

Porodice preminulih od koronavirusa u Italiji podižu tužbe: “Svi imamo iste priče”

Ova dva horoskopska znaka će se najčešće odvažiti na seks na prvom sastanku