in

KATASTROFA U NAJAVI Novo žarište koronavirusa moglo bi biti najgore do sada

Mjesecima je Latinska Amerika gledala kako ostatak svijeta pati od koronavirusa. Ali Latinska Amerika više nije samo promatrač.

Mjesecima je Latinska Amerika gledala kako ostatak svijeta pati od koronavirusa. Ali Latinska Amerika više nije samo promatrač.

„Ovo je novi epicentar“, rekao je dr. Marcos Espinal, voditelj za zarazne bolesti u Panameričkoj zdravstvenoj organizaciji. Mjesecima nakon što se pojavilo u relativnoj opskurnoj kineskoj provinciji, središte virusne oluje stiglo je u Latinsku Ameriku. Trenutno u 33 zemlje ove regije postoji 920.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa i gotovo 50.000 mrtvih, ali brojke rastu, piše CNN.

Dok broj preminulih i zaraženih u SAD-u, Evropi i Aziji pada, Latinska Amerika sada je jedina svjetska regija u kojoj epidemija nesumnjivo dostiže nove vrhunce. „U mnogočemu to ne iznenađuje. Moglo se predvidjeti da će se ovo dogoditi“, objasnila je za CNN dr. Anna Diez Roux, dekanica Fakulteta javnog zdravstva Sveučilišta Drexel.

U razgovoru s osam različitih stručnjaka, među kojima su bivši šef države, epidemiolozi i vrhunci istraživači, CNN je došao do zaključka da postoji široka saglasnost da su pogrešne odluke nacionalnih vlada u kombinaciji s jedinstvenim ekonomskim i javnozdravstvenim stanjem u Latinskoj Americi dovele do trenutačne teške epidemiološke situacije. Stručnjaci su također gotovo jednoglasni u mišljenju da će se stvari vjerovatno pogoršati.

Kako je došlo do ovoga?

Latinska Amerika svoj je prvi potvrđeni slučaj zabilježila u februaru, kad je 61-godišnji muškarac u Sao Paolu bio pozitivan nakon testu nakon što se u Brazil vratio iz Italije. Sedmicama kasnije činilo se da su stvari pod kontrolom. Ukupan broj slučajeva u regiji bio je tek nešto viši. Prvi smrtni slučaj dogodio je 7. marta u Argentini.

Ali neki su već tada sumnjali da će se doći do tragedije, nastavlja CNN. U svom komentaru za The New York Times 19. marta, brazilski javnozdravstveni stručnjak Miguel Lago napisao je da Latinska Amerika nije spremna za virus i da će regija vjerovatno stradati više nego Evropa.

PROČITAJTE  Metro u New Yorku se zatvara noću radi dezinfekcije vagona

„Latinska Amerika mogla bi postati najteža žrtva covida-19 ako zdravstvene vlasti i nacionalne vlade ne poduzmu hitne mjere“, napisao je Lago.

Njegove su se riječi pokazale proročanske. Do sredine maja, Latinska Amerika imala je veći dnevni porast novih slučajeva nego SAD i Evropa. Brazil će nadmašiti Italiju, Veliku Britaniju i Rusiju i zabilježiti drugi najveći broj zaraženih u svijetu. Globalni manjak testova i nevoljkost nekih zemalja da masovno testiraju izazvali su sumnju u tačnost broja zaraženih i smrtnih slučajeva u regiji.

„Službene brojke daju lažan osjećaj sigurnosti. Broj slučajeva ne pokazuje razmjer problema“, govori dr. Epinal.

Upitan odgovor nacionalnih vlada

CNN je o epidemiji virusa u Kini pisao u prvoj sedmici januara. Do 1. marta zdravstveni su stručnjaci širom svijeta upozorili da je pandemija nezaustavljiva. Svaka je latinoamerička vlada znala ili trebala znati što se sprema, a u martu su mnogi regionalni čelnici poduzeli mjere koje su ukazivale da razumiju prijetnju. Ostali to nisu učinili.

„Bilo je nekoliko loših primjera nacionalnih vlada koje jednostavno nisu marile i predsjednika koji su odlučili ne učiniti ništa“, rekao je Luis Guillermo Solís, bivši predsjednik Kostarike te ukazao na dvije najveće zemlje Latinske Amerike, Brazil i Meksiko, koje predstavljaju otprilike polovicu ukupnog stanovništva regije.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador dosljedno su umanjivali virusnu prijetnju u ožujku. Bolsonaro je koronavirus nazivao „malom gripom“. Lopez Obrador je na konferenciji za novinare držao dvije amajlije i sam smiješkom govorio kako će ga one zaštititi. Lopez Obrador je na kraju pozvao ljude da ostanu kod kuće i odobrio zatvaranje velikog dijela gospodarstva, ali njegovi kritičari tvrde da je njegova nejasna poruka pridonijela da meksička javnosti bude skeptična prema smrtnoj prijetnji, piše CNN.

PROČITAJTE  Vlada Srbije je upravo donijela nove mjere: Ovo su ograničenja koja se moraju poštovati

Meksiko ovaj tjedan bilježi najveći dnevni porast smrtnih slučajeva i novozaraženih. Dosad je imao 85.000 potvrđenih slučajeva i oko 9400 preminulih, no zdravstveni dužnosnici kažu kako su stvarne brojke bitno veće zato što Meksiko testira bitno manje nego mnoge druge zemlje.

Međutim, Bolsonaro se drži svojih inicijalnih tvrdnji. Iako epidemija u Brazilu raste eksponencijalno u jednu od najtežih na svijetu s 465.000 zaraženih i 28.000 mrtvih, on uporno održava velika skupove s hiljaama svojih pristaša.

„Došlo je do napetosti između lokalnih i regionalnih vlasti koje su željele otići korak dalje u smislu socijalne distance, a državni vrh se tome protivio“, objasnila je Katherine Bliss, znanstvena suradnica CSIS Global Health Policy Centera.

Bolsonaro je tvrdio da je istinska prijetnja u karantenskim mjerama koje su guverneri saveznih država uveli širom zemlje. Radi se o mjerama koje su nedvojbeno pogodile brazilsko gospodarstvo. No, gotovo je sigurno da bi epidemija u Brazilu bila kudikamo teža da guverneri nisu reagirali.

Karantene ne rješavaju sve

Izostanak brze reakcije u Brazilu i Meksiku nisu slijedile i ostale zemlje u regiji. Bivši kostarikanski predsjednik Solis kaže da je većina vođa učinila pravu stvar.

„Trebalo se izolirati i spriječiti ljude da ulaze u zemlju. Mislim da je ta faza uglavnom dobro odrađena“, rekao je Solis za CNN.

Dr. Solaković upozorava: Nisu problem ni četiri šoljice kafe dnevno, ali je nikako ne miješajte sa ovom namirnicom!

MARINA TUCAKOVIĆ ZA JEDAN STIH ZARADILA 100.000 EURA: Ovo je 5 najskupljih riječi ikad otpjevanih