in

NAKON KORONE PRIJETI NOVA OPASNOST! Doktori upozoravaju na bolest G-93.3, obratrite pažnju na ove simptome

Kada se konačno izborimo sa korona virusom, slijedi nam nova opasnost.

Hronični umor ne zvuči opasno, ali nije šala, riječ je o ozbiljnoj bolesti.

Ulazimo u prelaznu fazu godišnjih doba, do sada praćenu proljetnim umorom i koja se obično javlja svake godine nakon zimskog perioda. Međutim, ako osjećaj umora, malaksalosti i slabosti potraje duže od nekoliko mjeseci, velika je vjerovatnoća da je u pitanju bolest registrovana kao hronični umor koji može izazvati ozbiljne posledice pa i invaliditet, rekao je prof. dr Branislav Milovanović, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i predsjednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije i šef Neurokardiološke laboratorije KBC „Bežanijska kosa“ u gostovanju na RTS.

Ovaj ljekar naglašava da ne treba miješati proljetni umor sa hroničnim umorom, jer “ovo je bolest koja mora da se liječi”, a sam taj proces može biti jako dug, i težak, a posebno sada za one koji su preležali virus korona.

Šta je zapravo hronični umor

Profesor Milovanović objašnjava da je hronični umor bolest koju je priznala i Svjetska zdravstvena organizacija i dala šifru R-53.8 prošle godine, a već postoji od 1969. godine G-93.3 kao “postvirusni sindrom umora”. Kako kaže, zbog toga će sada biti naročito zastupljen nakon kovid infekcije.

Kako još kaže, većina ljudi trenutni umor pripisuje produženom kovidu, ali kod toga treba biti oprezan jer se ova bolest u svijetu rangira među najozbiljnijima poput onkoloških bolesti i side, te je zbog toga treba ozbiljno i shavatiti.

Uglavnom kod mladih ljudi

Profesor Milovanović koji se već 20 godina bavi ovim problemom ističe da je zabrinjavajuća činjenica to što se ova bolest javlja uglavnom kod mladih ljudi.

PROČITAJTE  Dr Kon: Srbija još daleko od kolektivnog imuniteta

On napominje da oni koji su preležali neki vid virusne infekcije, a naročiti trenutno najzastupljenije kovid, trebaju biti obazrivi u slučaju pojave nekih simptoma kao što su brzo zamaranje, slaba koncentracija, nervoza i anksioznost i slično, i smatra da te simptome ne treba neozbiljno shvatiti, nego pratiti. Još ako se u međuvremenu jave česte glavobolje, i bolovi u mišićima i zglobovima, i ako traju duže od šest mjeseci tada je vjerovatno u pitanju je hrinični umor, tvrdi on.

Profesor navodi još neke simptome za prepoznavanje bolesti a to su igranje mišića, mravinjanje, vrtoglavicu prilikom ustajanja ili gubitak svijesti, problemi sa gastrointestinalnim traktom, kao što je sindrom iritabilnog kolona i slične probleme.

On kaže da su iskustva pokazala da uz multidisciplinarni pristup, kod oboljelih od sindroma hroničnog umora je potrebno najmanje sedam mjeseci do dvije godine se funkcionisanje organizma vrati u normalno stanje.

Profesor Milovanović sa dugogodišnjim iskustvom bavljenja ovim problema objašnjava da kada se uradi testiranje, tačno se vide oštećenja, posebno barorefleksa u karotidama koji regulišu pritisak. To se kaže uglavnom manifestuje kao česta variranja krvnog pritiska kod pacijenata, kao i pulsa, i zbog toga on savjetuje česte kontrole srca, i naglašava da liječenje mora biti multidisciplinarno jer ovaj sindrom dovodi do „ispada” svih sistema.

Kome se obratiti kada simptomi traju duže od šest mjeseci

Profesor dr Branislav Milovanović kaže da je veliki problem predstavlja činjenica da o ovoj bolesti ni ljekari ne znaju dovoljno jer se još ne uči na fakultetu, pa savjetuje ukoliko već pomenuti simptomi traju duže od nekoliko mjeseci, jako je važno obratiti se ljekaru opšte prakse, koji će nakon pregleda uputiti na dalja testiranja.

PROČITAJTE  Istraživanje sugeriše: Nova mutacija koronavirusa se širi brže, ali da ne utječe na težinu bolesti

Proljetni umor je sličan, ali ipak nešto sasvim drugo

Takozvani proljetni umor je stanje kada se ljudski organizam nakon zimskog perioda pokušava prilagoditi, obično naglim vremenskim promenama, kada sa niskih vremenskih temperatura prelazimo u visoke, pa se krvni sudovi šire i pritisak pada, što se manifestuje osjećajem umora i malaksalosti, kao i pospanosti, slabom koncentracijom, razdražljivosti, pa čak i depresivnosti.

“Teško će biti za sve nakon perioda korone virusa, a naročito će biti teže za one koji su na virus bili pozitivni. To je inače praksa nakon preležanog virusa, da organizam oslabi, te mu je teže da se prilagodi novim vremenskim uslovima”, izjavio je imunolog dr Borislav Kamenov, profesor Medicinskog fakulteta u Nišu.

On još kaže da je u ovom periodu jako bitno detoksikovati telo, koje se tokom zime nakupilo otrova, te već uobičajenim receptom a to su povećenje vitamina i minerala postepeno ojačati organizam i smanjiti umor koji je kako profesor navodi zaštitni mehanizam koji pokazuje da u tijelu nešto nije u redu.

“Samo da izađete na sunce već ćete osjetiti razliku u raspoloženju jer će to doprinijeti hormonu sreće. Naš organizam je takav. Ne voli mrak, i naravno da će se tokom ovih tmurnih dana osjećati umorno pa čak i depresivno”, poručio je profesor.

Iako mnogi savjetuju fizičku aktivnost, profesor smatra da sa tim treba biti oprezan, slušati svoje tijelo i u skladu sa tim postepeno ga privikavati.

Šta je uzrok proljetnog umora

Šta predvodi ovom još uvijek nije utvrđeno u potpunosti ali smatra se da je to nedostatak vitamina i minerala, zapostavljenih zimskom ishranom, koja se bazira uglavnom na prekomjernom unosu mesa i nedovoljnih količina voća i povrća u organizam, kao i nedovoljna količina unosa tečnosti.

PROČITAJTE  Oglasila se majka dječaka koji je umalo preminuo ispred prodavnice: "Da li biste me pogledali u oči da je umro?"

Smanjena fizička aktivnost tokom zimskog perioda je jedan od veoma važnih faktora koji povećavaju proljetni umor, koja između ostalog dovode i do povećanja tjelesne težine, što dodatno oslabljuje tijelo. Također velike temperaturne razlike, osim što škode zdravlju hroničnim bolesnicima, imaju negativno dejstvo i kod ostalih što se vidi kroz smanjenu produktivnost na radnom mjestu. Nagle vremenske promene i pritisak umanjuju unos kiseonika u organizam , što dalje dovodii i do smanjene koncentracije, pa imamo utisak da nam se stalno spava.

Proljetni umor se javlja kod svih starosnih grupa, i podjednako je zastupljen kod oba pola. Tegobe uzrokovane ovim stanjem podsjećaju na depresiju, jer su ljudi bezvoljni i bez elana, kao i veoma lošeg raspoloženja. To se događa jer se tokom zime smanjuje lučenje serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje. Kod većine osoba sa takvim simptomima može stvoriti konfuziju jer se u stvari radi o prolaznoj depresija. Proljetni i hronični umor ne treba miješati, to nije isto stanje. Hronični umor nije povezan sa godišnjim dobom i traje znatno duže od proljetnog.

Autor: Krtica.net

Vakcina koju je Vučić donirao nije odobrena, proizvedena je u Indiji!

Djevojčica pala s 12. sprata, ali tada se desilo pravo čudo