in

Naučnici uspjeli stvoriti dosad najnapredniji oblik hibrida miša i čovjeka nazvanog ”Himera”

Sposobnost uzgajanja organa za zamjenu već je desetljećima prioritet u medicinskim istraživanjima. Znanstvenici sada rade na potencijalno rastućim dijelovima tijela kod životinja, spajajući njihove embrije s matičnim stanicama.

Znanstvenici su uspješno stvorili hibridni zametak ”himere”, najznačajniji napredak na ovom polju do danas, spajajući ljudske i mišje stanice.

Istraživači s Državnog univerziteta u New Yorku (SUNY) iz Buffala uspješno su kombinovali matične stanice ljudi s embrionalnim mišjim stanicama, u projektu koji bi mogao dovesti do budućeg skupljanja organa za transplantaciju životinje u čovjeka.

Tim je uspješno proveo eksperiment privremeno, deaktivirajući mTOR protein u ljudskim stanicama, koji je odgovoran za regulaciju rasta stanica.

Nakon nekoliko sati kada je protein deaktiviran, ljudske matične stanice vraćaju se u „naivno“ stanje, njihov najraniji oblik razvoja s najširem rasponom potencijala za rast organa ili tkiva. Prema izvještaju časopisa Science Advances, stanice u ovoj fazi povećavaju mogućnost uspješne integracije sa stanicama mišjih zametaka.

Između 10 i 12 serija ovih ‘naivnih’ ljudskih matičnih stanica ubrizgano je u mišje embrije, koji su potom ostavljeni da se razvijaju 17 dana. Pokazalo se da embriji, koji su formirani, sadrže između 0.1 i četiri posto ljudskih stanica.

“Stavite iste ljudske stanice u mišji zametak i one se brzo razvijaju”, izjavio je Jian Feng iz SUNY Buffala za Science News. “Za 17 dana dobivate sve te zrele stanice, kojima bi inače trebalo nekoliko mjeseci da uđu u normalan ljudski zametak”.

Dijelovi embrija koji su najbogatiji ljudskim stanicama su crvene krvne stanice, kao i stanice očiju, tkiva srca, jetre i mozga. Međutim, u reproduktivnim organima nisu pronađene ljudske stanice, što negira bilo kakvu potencijalnu zabrinutost zbog reprodukcije himera.

PROČITAJTE  Brak bez seksa: Sudbina skoro 20 posto parova

Udio od 0.1 do 4 posto ljudskih stanica, koji je postigao Feng i njegov tim, mogao bi biti dovoljan za prelazak na veće životinje s organima slične veličine, poput svinja ili ovaca. Feng je međutim napomenuo kako njegovom timu nedostaje dovoljno sredstava za provođenje eksperimenata s većim životinjama.

Istraživač također sumnja da, čak i ako se organi mogu uzgajati u velikim životinjama, oni bi bili previše pomiješani da bi bili pogodni za transplantaciju u čovjeka.

Unatoč predloženim prednostima, Feng je pozvao znanstvenike da razgovaraju o etici proizvodnje embrija miješanih vrsta.

Kineski su istraživači 2019. stvorili preko 4.000 svinjskih zametaka, u koje su ubrizgane ljudske matične stanice, od kojih su dvije preživjele i na kraju rođene, prije nego što su umrle 2 sedmice kasnije.

Douglas Munoz sa sveučilišta Queen u Kingstonu, u Kanadi, bojao se da bi ovi pokušaji mogli biti nepredvidljivi na etičkoj razini za mnoge istraživače.

“Kada bismo na takav način počeli manipulisati životnim funkcijama, a da u potpunosti ne znamo kako to zaustaviti ili stati ako nešto pođe po zlu, to me zaista plaši”, rekao je u decembru 2019. godine.

Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Ujedinjenog Kraljevstva (NHS), procjene govore kako, zbog nedostatka zamjenskih organa, u Velikoj Britaniji dnevno umre tri osobe, a u SAD-u 20.

EU se iz krize namjerava izvući ekološki prihvatljivim privrednim oporavkom

Apple preko govorne asistentice Siri prekršio prava privatnosti miliona korisnika