in

Sutra je Spasovdan: Na jedan od najvećih hrišćanskih praznika se ne rade teški poslovi, a ovo uradite da sačuvate kuću od problema

Spasovdan je veliki i značajan hrišćanski praznik, a nekada su ga takođe slavili muslimani i katolici.

Pada uvijek u šesti četvrtak po Vaskrsu. Jedan je od 12 velikih praznika i osam Hristovih praznika.

Poštovan je veoma i u predhrišćanskom vremenu, a tradicionalno je izuzetno cijenjen i poštovan u doba cara Dušana. Smatra se da nije slučajno što je čuveni Dušanov zakonik obnarodovan 1349. na Spasovdan, a na isti praznik i dopunjen 1354. godine.

Na Spasovdan se ne radi nikakav težak posao jer je veliki praznik koji prema vjerovanju može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.

Prema narodnom predanju na spasovdan se spasio Bog od rđavih ljudi i vazneo se na nebo, a ostala je i priča da je Bog pobjegao na nebo od zlih i nevaljalih ljudi, piše Kurir.

Od davnina je Spasovdan proljećni praznik stočara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim varovnim danom kada sve valja započinjati i zato se zove još Spasovlje.

Običaji na Spasovdan

Prije zore na Spasovdan krstonoše pohode zapise, osvještana stabla, najčešće hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške, noseći barjake i krst, a narod stiže pod stablo zapisa kiteći ga vencima cvijeća i darujući raznim đakonijama.

Te litije se priređuju radi napretka ljetine i boljeg berićeta. Krstonoše idu u krug oko zapisa, moleći se i pjevajući dok pop činodejstvuje, a ranije je ponegde bio običaj da sveštenik u provrćeno stablo stavlja zapis da “čuva selo od crva”.

Na Spasovdan se ne radi da grom ne bije, a u leskovačkom kraju vjeruju da treba izbjegavati rad da ne dođe na čovjeka “lošotinja” i da insekti ne opustoše njive.

Posebno je bio raširen običaj da se na Spasovdan po njivama, zabranima, torovima, košnicama, baštama pobadaju krstovi od ljeskvine (zakršćavanje ljetine), ako to nije učinjeno na Đurđevdan. Pobadan je i ljeskov štap i rasjecan na vrhu, u visini grudi, a u rasek je stavljen kraći prut i tako pravljen krst kojim može da se vidi sa svih strana.

PROČITAJTE  "JA NE SMIJEM DA JOJ KAŽEM" Majka mladića kojeg je otac ubio na spavanju još ne zna za tragediju

U nekim krajevima bio je običaj da se od osušenog svinjskog brava sačuva vilica i na Spasovdan pojede da im “sva svinja ubuduće bude slatkorana” odnosno da im prija sve ono što “po gori popasu i iz korita poloču”.

Kosti od oglodane vilice se ne razdvajaju nego se sa sve zubima okače u pčelinjaku da bi pčele u rojevima napredovale.

Tako se u nekim krajevima rano išlo u jagode i na Spasovdan se izjutra ne jede ništa dok se ne okuse jagode. Negde je, pak, bio običaj da kad se prvi put od godišnjih plodova i namirnica okusi o Spasovdanu (mleko, meso, voće).

Ponegdje se čak i vjerovalo da ne valja okusiti novo voće ako su nekom deca umirala dok najprije ne razdijele sirotinji od tog novog voća za dušu svoje djece, jer će, u protivnom, na onom svijetu djeca ostati bez tog obroka i grišće svoje prste umjesto obroka, govoreći da su im ga roditelji pojeli.

Bio je i običaj da se na Spasovdan prije sunca kupa u rijeci ili moru. Vjernici do Spasovdana ne piju mleko od muže u toj godini pa je ovo prvo kušanje mleka propraćeno nizom običaja radi povećanja mliječnosti i boljeg skorupa, uz prskanje mlekom i zalivanje vodom za vrat, da bi bilo mlijeka kao vode.

U nekim selima oko Požege na posudu s vodom, u kojoj su i mnoge razne trave, stavljana je debela cerova kora, koja se probuši i kroz nju procijedi malo mleka, da se hvata kajmak debeo kao cerova kora.

Na Spasovdan, vjerovalo se u Šumadiji, u zoru se mogu vidjeti vampiri.

Ovaj praznik je slava grada Beograda, a u mnogim mjestima u Srbiji je i zavjetina – praznik cijelog naselja.

PROČITAJTE  Šokantna ispovijest Maje Marinković: Janjuš me je prebijao, nisam ga prijavila, žao mi je djeteta!

Odakle naziv Spasovdan

Prema hrišćanskom verovanju Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:

– Idite po svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen.

Tako su mogli prenijeti Hristovu veru u svijet i time ljude spasavati u vjeri – odatle naziv Spasovdan.

Autor: Krtice.net

Kako podnose prekid: Škorpion se drastično mijenja, Strijelac pakuje kofere, Jarac se utapa u radu!

Ljubo preminuo na dan sahrane supruge: Korona prekinula višedecenijsku ljubav