in

SVJETSKI MEDIJI OTKRILI NEVJEROVATNE INFORMACIJE Zašto je korona poražena na Balkanu?

Jedan kutak Evrope bolje poznaje sve opasnosti koje virus nosi od ostatka kontinenta

Jedan kutak Evrope bolje poznaje sve opasnosti koje virus nosi od ostatka kontinenta.

U svom kratkom vijeku trajanja Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tokom ratova devedesetih godina ionako napaćene ljude napadale su i ospice. I zato se, kada je Covid-19 stigao na zapadni Balkan, region se pripremio za najgori scenario, prenosi Jutarnji pisanje britanskog The Times.

Ipak, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno broje 22 miliona stanovnika zabilježeno je tek 21.145 slučajeva zaraze virusom korona i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.

The Times razloge za tako dobre rezultate vidi u teoriji koja je u javnom prostoru prisutna već sedmicama. Naime, podsjećaju da su neki naučnici uvjereni kako je zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopšte i, u nekim državama, obvezno vakcinisanje.

Stručnjaci se već godinama pitaju zašto se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) vakcina, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo čitav vijek, osnažuje čovjekov imunitet i protiv drugih zaraznih bolesti. Njihov je rad dobio novi zamah zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

“Ljudi koji su se vakcinisali protiv tuberkuloze imali su slabije simptome kovida-19. Ovo su samo dojmovi, još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje imale vakcinisanje BCG-om imale lakše iskustvo s kovidom-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Evrope od sveopšteg vakcinisanja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Evrope, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski vakciniše.

PROČITAJTE  OVO JE NAJMISTERIOZNIJI LIK SRPSKOG PODZEMLJA O njemu se malo zna, a i ono što se zna je - HOROR!

Jugoslavija i države nastale njenim raspadom među zemljama su koje su uporno insistirale na visokoj vakcinisanostii. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 odsto stanovništva. Jugoslovenska vlada je 1946. započela sa vakcinisanjem svih vojnih regruta i svake osobe mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije vakcinisanje BCG-om cpostalo je obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog vijeka znali da BCG takođe poboljšava opšti imunitet, iako su tek nedavno počeli shvatati zašto.

“BCG reorganizuje epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sistema eksprimiraju ili ne eksprimiraju. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Endrju DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta “Baylor” u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ova vakcina poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da vakcina zaista štiti i od kovida-19. Neki naučnici, ipak, vjeruju da vakcina protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli životni vijek.

I druge vakcine takođe mogu igrati ulogu u jačanju imuniteta, a zapadni Balkan je nedavno imao nekoliko krugova programa vakcinisanja, uključujući vakcinea protiv bjesnoće, koja se univerzalno primjenjuju godišnje od 2016. Pokret protiv vakcinisanja koji je započeo u Britaniji i SAD-u 1990-ih stigao je ovdje tek u posljednjih nekoliko godina.

Nasumična kontrolisana ispitivanja učinka BCG-a na kovid-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci.

PROČITAJTE  NOVI ŠOK IZ GRČKE Otvaraju granice i hotele, ali postoji novo pravilo koje je veliki problem

“Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelimičnu zaštitu od prenosa”, kaže Mihai Netea, rukovodilac tima sa Univerziteta Radboud u Nizozemskoj.

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži korona krizu u zdravstvenom sektoru. Iako njihova zvanična tijela za javno zdravstvo ne sarađuju blisko, The Times navodi da te države dijele kulturne i političke atribute koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizovani zdravstveni sistemi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je vanredno stanje uklonjeno, stariji od 65 se i dalje pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu opštinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su ekonomiju i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obavezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu njegu, ali imamo jedinstveni sistem javnog zdravstva koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državni epidemiolog u Sloveniji.

Komparativni podaci iz regiona pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i efikasnosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad preduzeća sredinom marta. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave vanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

PROČITAJTE  Austrija počela provoditi test grgljanjem na koronavirus: Evo kako se radi

Čini se da se slovenačka strogost takođe isplatila. Riječ je o zemlji koja se, piše The Times, graniči s Italijom i više od petine njenog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. maja, šest nedelja nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Evropi koja je proglasila kraj epidemije i do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Evrope na putu prema normalnosti. Većina kompaniaj radi, a ograničenja vanrednih stanja ukidaju se. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju porodične veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za strane turiste.

To zabrinjava epidemiologe koji predviđaju drugi talas epidemije na jesen. Testiranje antitijela u Sloveniji sugeriiše da je samo tri odsto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG vakcina nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je efikasna.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifične vakcine: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se nova vakcina ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

The Times za kraj navodi i da je korona kriza dodatno ojačala najveći problem politike i javnog zdravstva na Balkanu – korupciju, ali i približila Vučićevu Srbiju Kini i Rusiji.

Ne bacajte ih: Vrećice čaja mogu poslužiti u beauty ritualima

Rock poslastica: Poslušajte kako zvuči duet „Srčanog udara“ i Zlatana Ćehića Ćehe